недеља, 12. јун 2011.

Seminarski rad iz monetarne ekonomije: CBBH


        Univerzitet u Istočnom Sarajevu
        Ekonomski fakultet, Pale
                                     -CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE-





       MENTOR: Prof. Dr Novo Plakalović                           STUDENT: Aleksandra Ćeranić
                         Mr Marko Đogo

                                                                       
                                                        Pale, juni 2011.






SADRŽAJ:




UVOD

Centralne banke nisu bile nikada moćnije kao danas. Monetarna politika je postala centralni instrument makroekonomske stabilizacije i u sve većem broju zemalja monetarna politika je u rukama nezavisnih centralnih banaka.”
Richard Layard, 2005.
Centralna banka Bosne i Hercegovine je nastala nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma (22.11.1995. godine). Ona je u tom  momentu predstavljala najvažniju instituciju koja je, nakon rata, trebalo da obezbijedi Bosni i Hercegovini atribute jedinstvene države. Zakon o centralnoj banci Bosne i Hercegovine je usvojen na Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, 20.06.1997. godine.[1] Prema ovom zakonu, centralna banka je uspostavljena kao pravno lice sa sjedištem u Sarajevu. Međutim, ona svoje djelatnosti decentralizuje u ostalim sjedištima zajedničkih institucija BiH. Centralna banka ima pečat sa slikom grba BiH i riječima: „Centralna banka Bosne i Hercegovine.“[2]
Zamijenila je nekadašnju Narodnu banku Republike Srpske i Narodnu banku BiH.
Bankarski sistem BiH danas je kontrolisan savremenim zakonskim regulativama, stvaranjem potrebnih zakonskih propisa. Centralna banka BiH je po zakonu nezavisna i samostalna institucija koja obavlja svoju zakonsku funkciju. Apolitična je i ima vlastite izvore prihoda (dobit od upravljanja deviznim rezervama zemlje). Zahvaljujući dobrim zakonskim rješenjima dovedene su strane banke i strani kapital u BiH. Naravno, Centralna banka vrši nadzor njihovog rada.
Sa radom počinje 11. avgusta 1997. godine. Cilj Centralne banke BiH jeste uspostavljanje jedinstvenog monetarnog sistema na cijeloj teritoriji BiH. Centralna banka Bosne i Hercegovine izdaje domaću valutu uz puno pokriće u slobodnim deviznim sredstvima po fiksnom kursu (1 KM=0,51129 EUR). To nam govori da ona održava monetarnu stabilnost u skladu sa aranžmanom valutnog odbora (eng. currency board). Dakle, osnovni cilj Centralne banke BiH jeste stabilnost domaće valute. Centralna banka BiH održava i pomaže odgovarajuće platne i obračunske sisteme. Od 2001. godine platni promet u BiH obavlja se preko CBBH. U BiH postoje dva sistema za izvršenje platnog naloga:
1.      RTGS (eng. Real time gross settlement) sistem i
2.      Centar za žiro kliring.
Takođe, CBBH koordinira djelatnost agencija za bankarstvo Republike Srpske i FBiH, koje su nadležne za izdavanje dozvola za rad i superviziju banaka. Mnoge komercijalne banke u Republici Srpskoj vrše platni promet i ostale transakcijske usluge.
Centralna banka BiH ne može odobravati kredite državi!
Najviši organ upravljanja u centralnoj banci je Upravni odbor (UO). Danas ga čini 5 članova, koje imenuje Predsjedništvo BiH. UO jednog od svojih članova imenuje za guvernera. Njegov mandatni period je 6 godina. Izvršnu funkciju obavlja guverner sa viceguvernerima. Dakle, Upravu čine guverner i tri viceguvernera. Viceguvernere imenuje guverner uz saglasnost Upravnog odbora. Centralna banka osvaruje kontakt sa komercijalnim bankama sa tri glavne banke, sa sjedištima u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci i dvije filijale u Brčkom i na Palama.
Slika br. 1: Glavne jedinice i filijale Centralne banke Bosne i Hercegovine



Djelujući u složenom okruženju, Centralna banka Bosne i Hercegovine postigla je zavidan finansijski rezultat, te je u 2009. godini ostvarila profit u iznosu od 95,78 miliona KM, od čega će 38,31 milion KM biti usmjeren na račun generalne rezerve Centralne banke Bosne i Hercegovine, a 57,47 miliona KM na račun obaveza prema budžetu BiH.” Dr Kemal Kozarić, guverner CBBH.
Konvertibilna marka (KM) je monetarna jedinica Bosne i Hercegovine, koja se dijeli na stotinu feninga (F).


Slika br.2: Novčanica od 10 KM Centralne banke Bosne i Hercegovine


Centralna banka BiH ima u svom portfoliu 32.000 unci zlata i s rastom cijene ovog metala, nakon ekonomske krize, na svjetskom tržištu porasla je i tržišna vrijednost zlatne valute" u portfoliu banke.

Predmet ovog rada jeste Centralna banka BiH, analiza njene uloge u monetarnoj politici BiH, njeni zadaci, nezavisnost CBBH kao i obavezne rezerve kao instrument vođenja monetarne politike.
                                             
1.  ZADACI CENTRALNE BANKE BIH

Zadaci Centralne banke su da se uspostavi i da funkcioniše ekonomski sistem na čitavoj teritoriji Bosne i Hercegovine.
Neposredni zadaci koje joj propisuje Zakon o centralnoj banci Bosne i Hercegovine su:   
  • obezbjeđenje i održanje stabilnosti nacionalne valute;
  • definisanje, usvajanje i kontrola monetarne politike BiH izdavanjem domaće valute uz puno pokriće u konvertibilnim deviznim sredstvima i po fiksnom kursu (1 КМ zа 0,511292 evra);
  •   propisivanje i provođenje monetarne politike;
  •  držanje i upravljanje deviznim rezervama;
  •  potpomaganje ili uspostavljanje i održavanje odgovarajućih platnih i obračunskih sistema;
  • koordinacija djelatnosti (rada) entitetskih agencija za bankarstvo;     
  •   primanje depozita institucija BiH i  komercijalnih banaka;
  • puštanje (stavljanje) u opticaj i povlačenje iz opticaja domaće valute (u skladu sa aranžmanom monetarnog odbora); 
  •  pomoć u borbi protiv pranja novca, terorizma i ometanja provođenja Dejtonskog sporazuma
  •  obavljanje deviznih operacija na zahtjev poslovnih banaka; 
  •  prikupljanje podataka o ekonomskim i finansijskim aktivnostima.

    2. NEZAVISNOST I MONETARNA  FUNKCIJA CENTRALNE BANKE BIH

    Nezavisna CB funkcioniše po pravilima koja ne dozvoljavaju uticaj vlade na poslovanje CB. Specifičan sistem, monetarnog odbora koji je propisan Zakonom o centralnoj banci, dozvoljava joj da emituje primarnog novca jednako njenim neto deviznim rezervama. Operativno pravilo „currency board“-a za izdavanje domaće valute je takvo da se domaća valuta izdaje samo uz kupovinu konvertibilne devizne valute sa punim pokrićem u neto stranoj aktivi. To znači da centralna banka ne može davati kredit. Ona ne može kreditirati državu, odnosno pokrivati njen budžetski deficit ni na koji način. Zakon osigurava nezavisnost centralne banke.[3]
    Značaj nezavisnosti CBBH je u:
    •   postizanju dugoročne ekonomske stabilnosti i 
    •   kredibilitetu centralne banke.
    Vrste nezavisnosti su: 
    • politička: pri definisanju ciljeva monetarne politike i 
    • ekonomska: pri izboru instrumenata monetarne politike.
    Faktori nezavisnosti:   
    •      Kome je odgovorna CB? 
    •      Na koji se period imenuje rukovodstvo CB?
    •      Mogućnost izmjena zakonskih propisa koji regulišu poslovanje CB.
    Nezavisnost CBBH se zasniva na
    •   Zakonskim odredbama
    1.   „u nadležnosti Upravnog odbora Centralne banke BiH je da definiše, usvoji i kontroliše monetarnu politiku BiH“ 
    2.   „nezavisna od entiteta, javnih agencija ili organa, ne smije primati nikakve instrukcije od bilo kog lica.
    •   Načinu djelovanja
    -  monetarni odbor;
    •  Načinu imenovanja i smjene rukovodstva
    1.   bira se na period od 6 godina 
    2.   osnov za smjenu: kršenje zakonskih propisa.

    U monetarnom domenu najvažnija je odredba (čl. 31.-Pravilo za izdavanje valute (aranžman currency board)) po kojoj je centralna banka obavezna da osigura da ukupan iznos (izraženo u valuti BiH) njene novčane mase nikad ne pređe ekvivalentan iznos njenih neto deviznih rezervi. Službeni devizni kurs je fiksan i određen i to: 1 KM za 1 DM, s tim što je, nakon prelaska na evro kurs KM ostao fiksan i vezan za evro (1 KM=0,51129 EUR). Komercijalne banke i finansijske institucije iz BiH, na zahtijev, kupuju i prodaju, bez ograničenja i bez provizije, taksi i drugih naplata, konvertibilne marke za evro po kursu koji je zakonom utvrđen.
                                
    3. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

    Centralna bank utiče na promjenu novčane mase i likvidnost makrosistema.
    Instrumenti:
    • krediti poslovnim bankama;
    • operacije na otvorenom tržištu; 
    • obavezne rezerve;
    • administrativne mjere.

    Od instrumenata monetarne politike Centralnoj banci BiH su na raspolaganju samo obavezne rezerve. Centralnoj banci je zabranjeno obavljanje operacija na tržištu novca, uključujući tu i vrijednosne papire bilo koje vrste. Budući da ne odobrava kredite, ona ne određuje ni diskontnu stopu niti na bilo koji način utiče na nivo kamatnih stopa u ekonomiji.

    3.1.OBAVEZNE REZERVE KAO INSTRUMENT VOĐENJA MONETARNE POLITIKE

    Propisom Upravnog savjeta, od banaka se zahtijeva da drže depozite u konvertibilnim markama kod centralne banke, u minimalno propisanom iznosu između 10 % i 15% od njihovih depozita i pozajmljenih sredstava izraženih u konvertibilnim markama.
    Ove obavezne rezerve se primjenjuju jednako na sve komercijalne banke. Obavezne rezerve se održavaju držanjem gotovine ili novčanih depozita kod centralne banke i obračunavaju se kao prosječne dnevne obavezne rezerve u desetodnevnom periodu. Ukoliko banke u dva uzastopna perioda ne održavaju obavezne rezerve, centralna banke će prestati obavljati transakcije za te banke i obavjestiti ih kako bi preuzele odgovarajuće korake da nadoknade manjak tokom sedmice. Ukoliko i u trećem periodu ne bi preuzele nikakav korak, centralna banka obavještava nadležne bankarske institucije kako bi one započele postupak zatvaranja banke. Za neodržavanje obaveznih rezervi, centralna banka naplaćuje kaznu u iznosu od 5‰ dnevno od ostvarenog deficita obaveznih rezervi sve dok se deficit ne popuni.
    Stopa obaveznih rezervi na depozite oročene do godinu dana je snižena sa 14% na 10% ove godine i u primjeni je od 1.februara 2011.g.,dok  stopa obaveznih rezervi na depozite oročene duže od godine dana ostaje 7%.Ovom odlukom CBBH dodatna likvidna sredstva za poslovne banke iznosiće oko 300 miliona KM. Korišćenjem obaveznih rezervi CB ima zadatak da imobiliše određeni obim likvidnih sredstava banaka. One su efikasan instrument kojim se poslije ekspanzije kredita iz primarne emisije povlačio višak likvidnih sredstava banaka.

     3.2.  UVOĐENJE DIFERENCIRANIH OBAVEZNIH REZERVI OD STRANE CBBH


    CBBH je punu deceniju koristila jedinstvenu stopu obaveznih rezervi. Onda je od 1. janura 2009. godine počela koristiti diferenciranu stopu, ali samo po ročnom kriterijumu (različite stope obaveznih rezervi na depozite do godinu dana i preko).[4] Na taj način je stimulisala banke na veće kreditne aktivnosti u zemlji, a posebno je podstakla jačanje privrednih aktivnosti. Smatra se, da bi trebalo diferencirati stopu obaveznih rezervi i po valutnom kriterijumu kako bi CBBH dobila korisniji instrument monetrne politike. I na taj način bi se dobile, barem, četiri prednosti:
    1.      Veća štednja u domaćoj valuti (KM);
    2.      Rast deviznih rezervi;
    3.      Unutar štednje u stranim valutama CBBH bi kroz diferenciranu stopu obaveznih rezervi mogla podsticati štednju u € na štetu štednje u $, švajcarskim francima i drugim valutama čiji kurs fluktuira, a kako bi se smanjio valutni rizik komercijalnih banaka[5]
    4.      Centralna banka bi mogla da utiče na ublažavanje prenošenja većih oscilacija deviznog kursa na anuitete indeksiranih kredita (kao što je to činila NB Hrvatske početkom 2011. godine), tako što bi smanjila ili povećala obavezne devizne rezerve.                                                      


          4.  FINANSIJSKI PROPISI

    Vrijednost početnog kapitala Centralne banke iznosi 25 miliona konvertibilnih maraka. U skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima obračunavaju se, za svaku finansijsku godinu, čisti profit ili čisti gubitak Centralne banke.
    U slučaju da Centralna banka ostvari čisti profit u bilo kojoj finansijskoj godini, njega raspoređuje Upravno vijeće i to koristeći sledeće prioritete:
    • na račun generalne rezerve Centralne banke izdvaja se dio čistog profita, tako da iznos generalne rezerve i početnog kapitala bude jednak iznosu od 5%;
    • ostatak čistog profita raspoređuje se tako da 40% Upravno vijeće raspoređuje, svojom odlukom, za povećanje kapitala i rezervi za generalne rezerve Centralne banke, a 60% Centralna banka uplaćuje na račun institucije zadužene za Budžet Bosne i Hercegovine, u periodu od četiri mjeseca nakon završetka budžetske godine;
    • na račun procijenjene vrijednosti rezervi, koji se vodi u bilansu stanja Centralne banke, raspoređuje se čista nerealizovana dobit.
    U slučaju da Centralna banka ostvari čisti gubitak u bilo kojoj finansijskoj proračunskoj godini, on će biti alociran na sledeći način:
    • čisti gubitak se alocira na račun procijenjene vrijednosti rezervi ukoliko čisti gubitak sadrži čisti nerealizovani gubitak ili ako bi bilans računa procijenjene vrijednosti rezervi, kao posljedica takvog alociranja, bio negativan, taj iznos alocira se na generalne rezerve; 
    • gubitak koji je preostao i koji je sastavljen od čistih realizovanih gubitaka stavlja se na teret generalnih rezervi.


    5. MEĐUNARODNA SARADNJA
      
    CB reguliše plaćanje prema inostranstvu, upravlja dugom i deviznim rezervama, vodi računa o stabilnosti deviznog kursa i uspostavlja odnose sa međunarodnim institucijama.
    CBBH:   
    •   predstavlja BiH na sastancima sa međunarodnim institucijama; 
    •   upravlja deviznim rezervama; 
    •   reguliše plaćanja prema inostranstvu; 
    •   izmiruje obaveze BiH po osnovu učešća u međunarodnim organizacijama;    
    •   izmiruje spoljni dug; 
    •   održava stabilnost deviznog kursa.   

      6. BILANSI CENTRALNE BANKE BIH                                    
                                6.1.  BILANS USPJEHA CBBH 




BILANS USPJEHA
 
     
                                                01/01 - 31/03/2011
                      

                           01/01 - 31/03/2010
                                               000 KM                  
                                   u 000 KM

Prihod od kamata

12.773

7.785
Rashod od kamata
(3.737)
(2.921)

NETO PRIHOD OD KAMATE

9.036

4.864

Neto realizovani dobici od finansijske imovine raspoložive za prodaju



278



247
Prihod od provizija
1.477
1.437
Neto dobici od kursnih razlika
17
375
Prihod od donacija
27
57
Ostali prihodi
135
6.529

OPERATIVNI PRIHODI

      10.970

          13.509

Plate, porezi i doprinosi

(3.975)

(4.214)
Administrativni i reţijski troškovi
(2.098)
(2.277)
Amortizacija
(694)
(758)
Ostali operativni troškovi
(559)
(107)
Ukupni operativni troškovi
(7.326)
(7.356)

NETO DOBIT

3.644

6.153 [6]





                                        6.2.  BILANS STANJA CBBH



AKTIVA
        31/03/2011
                      31/12/2010
                                                              u 000 KM
                                                  u 000 KM
-Strana aktiva
          6.143.666
                      6.457.692
Strana valuta u gotovini
43.330
102.247
Kratkoročni depoziti kod inostranih banaka
2.983.791
3.003.450
Specijalna prava vučenja u MMF-u
229
27
Finansijska imovina raspoloživa za prodaju
2.662.443
2.904.216
Monetarno zlato
63.519
66.896
Ulaganja koja se drže do dospijeća
390.354
380.856
-Domaća aktiva
          216
                      152
Žiro računi
216
152
-Ostala aktiva
4.516
4.747
-Nekretnine, oprema i nematerijalna imovina

35.860

36.238
-Ostala ulaganja
          27.813
                       27.813
UKUPNA AKTIVA
          6.212.071
                       6.526.642





PASIVA
Gotov novac u opticaju
2.468.581
2.497.501
Domaći depoziti
3.208.903
3.472.050
Depoziti banaka
3.099.907
3.393.541
Depoziti Vlade i ostali depoziti
108.996
78.509
OdgoĎeni prihod
153
180
Ostala pasiva
22.443
22.980
Kapital i rezerve
511.991
533.931
Upisani kapital
25.000
25.000
Generalne rezerve
461.492
461.492
Rezerve od donacija
3.497
3.497
Kapital u dionicama
27.803
27.803
Rezerva fer vrijednosti
(9.445)
16.139
Dobit za period                                        3.644
3.644
UKUPNA PASIVA i kapital
           6.212.071
                       6.526.642





                                                          

ZAKLJUČAK

Osnivanje CBBH je predviđeno Dejtonskim sporazumom, a sa radom počinje 1997. godine. CBBH je uspostavila jedinstveni bankarski sistem BiH i funkcioniše kroz pet cjelina na cijeloj teritoriji BiH. Ona je nezavisna državna institucija, koja izvržava funkcije utvrđene Zakonom o Centralnoj banci BiH. Njom ne upravlja političko rukovodstvo, kao što je bio slučaj u prošlosti i više nije pod međunarodnim upravljanjem. Uređena je po sistemu monetarnog odbora (eng. Currency board), što znači da:
1.      postoji fiksan devizni kurs spram valute rezerve (evra);
2.      postoji puno pokriće primarnog novca sa valutnom rezervom;
3.      postoji puna konvertibilnost domaće valute i valute rezerve.
Aranžman monetarnog odbora je fiksni režim politike deviznog kursa. Ovim režimom CB odustaje od mogućnosti da utiče na uvoz i izvoz putem monetarne politike. Naime, promjenama deviznog kursa se može stimulisati izvoz. Aranžman monetarnog odbora ograničava aktivnosti CB, tako da ne može kreditirati državu, ne može biti kreditor posljednjeg utočišta, ne može finansirati ekonomski razvoj i što je najbitnije ne može žtrvovati kurs KM zbog saniranja ekonomskih šokova ili lošeg ekonomskog djelovanja. Centralna banka može da koristi samo obavezne reserve kao instrument vođenja monetarne politike, a s obzirom da joj je zabranjeno davanje kredita komercijalnim bankama ili državi, ona ne može da koristi diskontni šalter, ni operacije na otvorenom tržištu.
Centralna banka BiH je dala dobre rezultate na polju smanjivanja inflacije, što se moglo zaključiti na kraju 2010. godine, kada dolazi do umjerenog oporavka privrede u BiH, kroz stimulisanje izvoza, stabilizaciju nivoa deviznih rezervi, povećanje industrijske proizvodnje...
Fiksni devizni režim povezan je i sa većim investiranjem, dok je fluktuirajući devizni režim povezan sa bržim rastom produktivnosti.
S obzirom da je konvertibilna marka prvobitno bila vezana za njemačku marku, prestankom postojanja njemačke marke i pojavljivanjem evra, bilo je potrebno izmijeniti Zakon o Centralnoj banci. Kurs konvertibilne marke i evra određen je, u tačno istom iznosu kao njemačka marka i evro, 1 KM=0,51129 EUR.
Pozitivni učinci Currency Board:
v  KM je stabilna valuta u odnosu na njemačku marku i evro;
v  inflacija u BiH je niska i stabilna;
v  KM je sada dominantna valuta u transakcijama u BiH, što donedavno nije bio slučaj;
v  stabilnost KM je važna ukoliko želimo da privučemo strana ulaganja u BiH.
Dakle, u proteklom desetljeću KM je stekla puno povjerenje građana i postala stabilna valuta. Njena stabilnost je vezana za evro i ima pokriće u slobodnim konvertibilnim stranim valutama, zahvaljujući sprovođenju pravilne monetarne politike.
Sledeće promjene su unaprijedile bankarski sektor u BiH:
v  reforma platnog sistema;
v  ujedinjen gotovinski platni sistem;
v  kada je KM postala dominantna i jedina valuta u javnoj upotrebi u BiH;
v  zamjena starog državnog centralizovanog sistema modernim sistemom evropskog tipa u sferi bezgotovinskih plaćanja.
2001. godine, međuentitetsko bankarstvo postaje moguće.
U posljednje četiri godine, veći broj stranih banaka počeo je djelovati u BiH.
U BiH su osnovane dvije berze, ali obje su veoma male[7], što je slučaj sa većinom berzi uspostavljenih u regionu. U planu je stvaranje regionalne berze, što predstavlja izvodljivu i razumnu opciju kako za BiH, tako i za većinu ostalih zemalja u regionu.
Devizna aktiva se investira uglavnom u vrijednosne papire i depozite koji se drže kod inostranih banaka. Kapital i rezerve u bilansu stanja CBBH odražavaju početni kapital, rezerve, dionice i akumulirane dobiti Banke od početka njenog rada 11. avgusta 1997. godine.                                                         

LITERATURA

1. Novo Plakalović, MONETARNA EKONOMIJA: Teorija, institucije i politika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Srpsko Sarajevo, 2004. godine
2. Internet stranica Centralne banke Bosne i Hercegovine: www.cbbh.ba
3. Blog mr Marka Đoga: www.markodjogo.blogspot.com
4. Internet stranica privredne komore Republike Srpske: www.komorars.ba




[1]     Novo Plakalović, MONETARNA EKONOMIJA: Teorija, institucije i politika, Zavod za udžbenike i nastavna sredsrva, Srpsko Sarajevo, 2004. godine, str.168   
[2]      http://www.cbbh.ba/files/zakonska_regulativa/cbbh_law_01_bs.pdf
[3]     Novo Plakalović, MONETARNA EKONOMIJA: Teorija, institucije i politika, Zavod za udžbenike i nastavna sredsrva, Srpsko Sarajevo, 2004. godine, str. 169. 
[4]     http://markodjogo.blogspot.com/2011/05/prijedlog-za-izmjenu-i-dopunu-zakona-o.html
[5]     http://markodjogo.blogspot.com/2011/05/prijedlog-za-izmjenu-i-dopunu-zakona-o.html [7]      www.cbbh.ba/files/...i.../nicholl-newyork-washington-17062003_bs.doc